Hrvati će ostati žedni pored takve vodoprivrede

Otkrivena tajna Coca-Cole?

Tajna najpopularnijeg bezalkoholnog pića na svijetu možda je otkrivena! Čini se da je nakon 125 godina objavljen popis sastojaka Coca-Cole. Internetska stranica Thisamericanlife.org objavila...

Svečano je otvorena prva butelja Portugisca Plešivica

U organizaciji udruge Portugizac Plešivica, pod pokroviteljstvom Zagrebačke županije, Grada Jastrebarsko te uz podršku Turističke zajednice Zagrebačke županije i Turističke zajednice grada Jastrebarsko, svečano...

Stiže nam prvo mlado vino ovogodišnje berbe – Portugizac Plešivica!

Udruga Portugizac Plešivica i ove će godine, uz nadolazeće poznate manifestacije, predstaviti prepoznatljivu robnu marku u duhu zagrebačke tradicije. Prva degustacija već je ove...

Listopad u znaku borbe protiv karcinoma dojke

Na press konferenciji u Verde brunch & caffu u Zagrebu , predstavnici dm-a, udruge P.I.N.K. life te lifestyle tjednika Story predstavili su aktivnosti za...

Volite li putovati – onda su za Vas Tefal plastične posude za na put!

Predstavljamo Tefal plastične posude koje su namijenjene za one koje vole putovati i koji uvijek uz sebe vole imati svoju omiljenu šalicu kave ili...

Hrvatska je bogata vodom, ali to bogatstvo se brzo rasipa financijskim, infrastrukturnim i legislativnim problemima. A tu je i privatni sektor koji je to nacionalno bogatstvo već počeo trpati u vlastiti džep.

Rješavanje nagomilanih problema oko upravljanja pitkom vodom u Hrvatskoj nedavno je dodatno prolongirano odlukom saborskog Odbora za zaštitu okoliša i prirode. I to odlukom koja se na isti način donosi već treći put u posljednjih sedam godina: da se na još 24 mjeseca odgodi novi sustav naplate vode za potrošače kakav propisuje Zakon o financiranju vodnog gospodarstva. Ostaje na snazi naplaćivanje isporučene količine vode, dakle one koju svaki pretplatnik zaista i potroši “nakon sata” koji mjeri potrošnju u kućanstvu. Novi sustav predviđa naplatu po količini zahvaćene vode na vodocrpilištu, a tu je onda riječ o razlici u čak dvostrukom obujmu.

Tom novinom se željelo ravnomjerno prebaciti teret štete od vode izgubljene zbog dotrajale infrastrukture na sve potrošače. Hrvatska vodoprivreda gubi već i do 50 posto zahvaćene količine vode, a plan je zakonodavca potkraj prošlog desetljeća bio da se – do temeljite obnove sustava – tako stvoreni ogromni gubici rasporede na sve stanovnike. Vlasti su zatim ustuknule pred očekivanim nezadovoljstvom javnosti te se odlučile na socijalno orijentiranu odgodu.

Kritičari se u međuvremenu zabavljanju dilemom je li loše rješenje problema, uz nedostatak s apsurdnom naplatom prolivene vode, ipak bolje od nikakvog. Ali dok se uporno odgađa provedba, bilo bi bolje da se pojavila neka bolja ideja.

Spas iz Europe?

Gubitak vode jest najveći, ali nipošto nije jedini problem u hrvatskoj vodoprivredi. Nevolje počinju već sa upravljanjem ukupnim sustavom i izvorištima s kojih se crpi pitka voda i kojima upravlja javno poduzeće Hrvatske vode. „No, krenuli smo odvajati vodovodna poduzeća iz skupnih komunalnih, prema najnovijem Zakonu o vodama. To je bila velika greška, uz okrupnjavanje područja kojim vodovodna poduzeća upravljaju, iako se u općim komunalnima bolje kontroliraju svi ti povezani procesi s vodom, otpadom, itd.”, rekla nam je Lidija Runko-Luttenberger s Politehnike riječkog sveučilišta, stručnjakinja za ekološko inženjerstvo s posebnim fokusom na vode.

„Dva tumačenja takvog rješenja upravljanja“, nastavlja ona, „kažu da će se tako prije privući sredstva, navodi se čak 60 posto ukupnog troška iz EU-fondova. Kao i da će se – a to je česta bojazan – vodni resursi time bolje pripremiti za konačnu privatizaciju. Mislim da se kod privlačenja sredstava iz EU-a radi o nečijem nefleksibilnom poimanju metoda i ciljeva. Jer svi sektori o kojima govorim da bi trebali biti spojeni, tako su spojeni i u organizaciji rada same Europske komisije. A mi bismo lakše imali svoj interes u pogledu kružnog gospodarstva i manjeg onečišćenja“.

Između birokracije, politike i interesa

Potrošači u Hrvatskoj odlično znaju kako su kod vodovoda suočeni sa staromodnim birokratskim metodama, dok s druge strane svoj ritam udara novi javni menadžment. Lokalna poduzeća za isporuku vodnih usluga ovise o državnim financijskim transferima za održavanje sustava, ali nitko ništa ne pita “one sa terena” dok su na lokalnoj razini blagajne kronično prazne. Dnevne zadatke nameću stranačke grupacije na vlasti, a nepotističko zapošljavanje povezano je sa uobičajenom pojavom korupcije i “poznatih” kojima će se dodijeliti poslove javne nabave za građevinske i druge poslove. Sve to pogoduje pretpostavkama da se i taj javni sektor namjerno oslabljuje da bi ga se jednog skorijeg dana lakše prodalo, kao što je bio slučaj s nebrojeno mnogo drugih javnih poduzeća.

„Sve dosad poduzete mjere navode na sumnju o privatizaciji, među ostalim i zato što gotovo ničemu drugom ne koriste“, kaže da DW pravnik Enes Čerimagić iz nevladine udruge Zelena akcija koja se najviše aktivirala oko pitanja vodnih resursa. „Tako je i s podjelom Hrvatske na 20 uslužnih područja, a koja jako podsjeća na neka inozemna iskustva s predradnjama za prodaju vodoopskrbe. Naravno, pritom nitko ne misli da bi se izvori doslovno prodali, nego bi se velikim kompanijama za gospodarenje vodom izdavale koncesije na duge rokove”. Koncesije za vodu u Hrvatskoj već postoje, međutim to su koncesije na crpljenje vode za komercijalno flaširanje u izvedbi velikih poduzeća.

Voda kao ustavom zajamčeno pravo

U Hrvatskoj zapravo postoji samo jedan takav značajan koncesionar: Jamnica, firma u vlasništvu Ivice Todorića i njegovog koncerna Agrokor. Druga po veličini punionica flaširane vode manja je od Jamnice nekoliko puta, a sve ostale su na tržištu praktično zanemarive. Jamnica, prema podacima zagrebačkog Instituta za političku ekologiju u konačnom ishodu plaća državi svega osam i pol milijuna kuna koncesijske naknade za gotovo deset puta veću čistu dobit koju ostvaruje na kraju godine. Cijena izvorske vode i inače čini tek jedan posto troška u ukupnoj bilanci velikih koncesionara, uz razne još veće bizarne pogodnosti za potrošnju tzv. tehnološke vode. Povrh toga, država ne naplaćuje vodu prema broju prodanih boca nego se koncesija naplaćuju po količini crpljene vode koju prijavi sam korisnik.

„U stanju smo uništiti čitavu našu predivnu obalu”, zaključuje Lidija Runko-Luttenberger, „radi malo izvoza kamena i puno nečijeg privatnog profita. Tako je i s drugim resursima pa i s vodnim. Zaboravili smo da imamo izuzetnu vodovodnu pokrivenost dobrom pitkom vodom. Praktično ista ili slična voda prodaje se u Hrvatskoj 500 puta skuplje. A znamo da kriza s vodom u svijetu raste, da se treba dobro pripremiti za skorije teže okolnosti”. Dobar primjer takve pripreme za čuvanje prirodnih resursa za sve građane se može vidjeti kod prvog susjeda Hrvatske u Europskoj uniji: Slovenija je nedavno i ustavom zaštitila jednako pravo svih na vodu. Samo neupućenom se to može učiniti kao nekakva pretjerana mjera.

Fotografija: Fotolia/FG
Izvor: Deutsche Welle

Pročitajte još i ovo...

Svečano je otvorena prva butelja Portugisca Plešivica

U organizaciji udruge Portugizac Plešivica, pod pokroviteljstvom Zagrebačke županije, Grada Jastrebarsko te uz podršku Turističke zajednice Zagrebačke županije i Turističke zajednice grada Jastrebarsko, svečano...

Pohani lungić u umaku od buće

Ovo jelo bit će dilema mnogih rasprava, jer najukusniji i najmekši dio svinjskog mesa nije uobičajeno pripremati na ovaj način. Ali neke namirnice moram...

Izradite predivne božićne ukrase

Ono što je najljepše od svega, njih možete izraditi u krugu svojeg doma, sa svojom obitelji, posebno djecom, koja će se tome veseliti više...

Povezani članci

Utječe li postavljanje božićnih ukrasa prije prosinca na Vaše mentalno zdravlje?

Iako su neki protiv toga, čini se kako se svake godine sve ranije počnu postavljati božićni ukrasi, a psihoanalitičari vjeruju da nas to čini...

Korona uspjela gotovo nemoguće! Skratila je odmore i sjedenje uz kave

Navike teško i sporo mijenjamo, pogotovo one koje su postale rituali, poput sjedenja u kafićima nama u Hrvatskoj, no korona kriza koja je prisilno...

Podržite male proizvođače i domaće namirnice naručite online!

Odlasci na tržnice nisu više kao nekad, a i posjete trgovinama postaju pravi hazarderski pothvat. Nabavka namirnica u ovo vrijeme pandemije koronavirusa mora biti...