Crvena ili crna vina

Otkrivena tajna Coca-Cole?

Tajna najpopularnijeg bezalkoholnog pića na svijetu možda je otkrivena! Čini se da je nakon 125 godina objavljen popis sastojaka Coca-Cole. Internetska stranica Thisamericanlife.org objavila...

Svečano je otvorena prva butelja Portugisca Plešivica

U organizaciji udruge Portugizac Plešivica, pod pokroviteljstvom Zagrebačke županije, Grada Jastrebarsko te uz podršku Turističke zajednice Zagrebačke županije i Turističke zajednice grada Jastrebarsko, svečano...

Stiže nam prvo mlado vino ovogodišnje berbe – Portugizac Plešivica!

Udruga Portugizac Plešivica i ove će godine, uz nadolazeće poznate manifestacije, predstaviti prepoznatljivu robnu marku u duhu zagrebačke tradicije. Prva degustacija već je ove...

Listopad u znaku borbe protiv karcinoma dojke

Na press konferenciji u Verde brunch & caffu u Zagrebu , predstavnici dm-a, udruge P.I.N.K. life te lifestyle tjednika Story predstavili su aktivnosti za...

Volite li putovati – onda su za Vas Tefal plastične posude za na put!

Predstavljamo Tefal plastične posude koje su namijenjene za one koje vole putovati i koji uvijek uz sebe vole imati svoju omiljenu šalicu kave ili...

Crno vino proizvodi se vrenjem masulja crnih sorata grožđa čime se omogućuje prelazak bojila iz kožice u mošt, odnosno vino.

Učinak maceracije ovisi o osobini sorte, ali na nju utječu i mnogi drugi čimbenici: zdravstveno stanje i stupanj zrelosti grožđa, sulfitiranje, sadržaj u procesu vrenja nastalog etanola, temperatura (u tzv. predfermentativnoj fazi maceracije i u tijeku vrenja) i postupak potapanja i miješanja masulja). Maceracija će biti uspješna ako krute tvari budu potopljene i ako mošt u vrenju stalno cirkulirajući iz kožice ispire boju. Najviše se tvari boje ekstrahira u prvih pet dana, i to više prvog, a manje petog dana, dok se idućih dana to izlučivanje bojila smanjuje, pa i zaustavlja. Obrnuto je s taninom: njegov sadržaj brže prelazi tek iza petog dana, što znači da otakanje (tj. odvajanje tekuće faze) valja obaviti peti, eventualno najkasnije osmi dan nakon muljanja. Otočeni mošt u vrenju dalje nastavlja vrenje u bačvi, jednako kao što vrije i mošt bijelih sorata. Uz klasičan, tradicionalan način preradbe (potapanjem ili stalnim uranjanjem “klobuka”) danas se primjenjuju mnogobrojni strojni postupci od kojih ovdje spominjemo: roto tank, vodoravna metalna cisterna (s ugrađenim vodilicama za miješanje i pražnjenje), koja se cijela okreće, vinifikator, vertikalna cisterna s ugrađenim međupodovima, crpkama i dr. napravama pomoću kojih se provodi miješanje masulja, cirkulacija soka (u tzv. predfermentativnoj maceraciji) odnosno mošta u vrenju (radi maceracije u tijeku vrenja) itd.

Karbonska fermentacija je naziv za postupak maceracije cijelog grožđa u zatvorenoj posudi i u atmosferi CO2, a tako proizvedena crna vina obiluju voćnošću, vinoznošću i skladom okusa i stoga su brzo dozrela za konzumiranje (beaujolais).
Termovinifikacija, je postupak preradbe crnog grožđa uz kraće ili duže zagrijavanje (od nekoliko minuta do nekoliko sati) dijela mošta sa svrhom da se uz povećanu temperaturu izluže bojila iz kožice bobice. Termovinifikacijom proizvedena crna vina su jače obojena i jednako kao i već spomenuta vina proizvedena postupkom karbonske fermentacije, brzo dospjela za potrošnju, međutim, ne podnose starenje pa se stoga taj postupak smatra neprimjerenim u proizvodnji kvalitetnih i vrhunskih crnih vina. Naime, crna vina ne razlikuju se od bijelih samo bojom, već poglavito sastavom i okusom. U tijeku zrenja dio polifenola i ostalih sastojaka se istaloži, a dio (ponajviše zaslugom drvene hrastove bačve, tog još uvijek nedovoljno izučenog generatora složenih promjena) poprima drugačija svojstva, što crnim vinima daju poseban sklad i pitkost.


CRVENO VINO

istoznačnica za crno vino. Manje obojeno crno, odn. crveno vino naziva se (poglavito u narodnim pjesmama) rujno vino. Prema intenzitetu obojenosti ružice i crna, odn. crvena vina (koja se vrlo često zajednički nazivaju rujno-crvena vina) najčešće se razvrstavaju na ružičasto-crvenkasta, ružičasto-crvena, ružičasto-rubinsko crvena, modro-crvena, granatno crvena (poput sjemenki mogranja koji se latinski naziva Punica granatum L), tamnocrvena, ljubičasto-tamnocrvena s modrim refleksima i tamnosmeđe-crvena.

Izvor: Vinopedia

Prethodni članakOpolo
Sljedeći članakSuha i polusuha vina

Pročitajte još i ovo...

Svečano je otvorena prva butelja Portugisca Plešivica

U organizaciji udruge Portugizac Plešivica, pod pokroviteljstvom Zagrebačke županije, Grada Jastrebarsko te uz podršku Turističke zajednice Zagrebačke županije i Turističke zajednice grada Jastrebarsko, svečano...

Izradite predivne božićne ukrase

Ono što je najljepše od svega, njih možete izraditi u krugu svojeg doma, sa svojom obitelji, posebno djecom, koja će se tome veseliti više...

Pohani lungić u umaku od buće

Ovo jelo bit će dilema mnogih rasprava, jer najukusniji i najmekši dio svinjskog mesa nije uobičajeno pripremati na ovaj način. Ali neke namirnice moram...

Povezani članci

Suharak

je u ranije korištenoj vinogradarskoj literaturi korišten naziv za prezrelo grožđe sa smežuranim (prosušenim) prezrelim bobicama. Iz suharka se proizvode kvalitetna i vrhunska vina s...

Tunis

proizvede godišnje prosječno od 320.000 (u 2001.) do 468.000  hl vina (1999.), i od 500.000  dt (u razdoblju 1986.-1995.) do 800.000 dt (u 2000. godini)...

Maroko

Prema podacima OIV-a u petgodišnjem razdoblje 1996.-2000. pod vinovom lozom je bilo 50.000 ha, proizvodilo se je godišnje 2.606.000 dt grožđa i oko 280.000...