Kupina

Otkrivena tajna Coca-Cole?

Tajna najpopularnijeg bezalkoholnog pića na svijetu možda je otkrivena! Čini se da je nakon 125 godina objavljen popis sastojaka Coca-Cole. Internetska stranica Thisamericanlife.org objavila...

Svečano je otvorena prva butelja Portugisca Plešivica

U organizaciji udruge Portugizac Plešivica, pod pokroviteljstvom Zagrebačke županije, Grada Jastrebarsko te uz podršku Turističke zajednice Zagrebačke županije i Turističke zajednice grada Jastrebarsko, svečano...

Stiže nam prvo mlado vino ovogodišnje berbe – Portugizac Plešivica!

Udruga Portugizac Plešivica i ove će godine, uz nadolazeće poznate manifestacije, predstaviti prepoznatljivu robnu marku u duhu zagrebačke tradicije. Prva degustacija već je ove...

Listopad u znaku borbe protiv karcinoma dojke

Na press konferenciji u Verde brunch & caffu u Zagrebu , predstavnici dm-a, udruge P.I.N.K. life te lifestyle tjednika Story predstavili su aktivnosti za...

Volite li putovati – onda su za Vas Tefal plastične posude za na put!

Predstavljamo Tefal plastične posude koje su namijenjene za one koje vole putovati i koji uvijek uz sebe vole imati svoju omiljenu šalicu kave ili...

Kupina u današnje vrijeme nije više divlja biljka koja se pokraj ljeta nađe uz putove, danas postoje mnoge sorte, vrlo privlačne izgledom i okusom. Kako je relativno ne zahtjevna, možemo obogatiti okućnicu tom biljkom, koja ne mora biti samo ružan i neuredan grm, nego se može oblikovati.

Jeste li znali:

  • Narodni nazivi: crna jagoda, črna jagoda, črna kupina, ježina, ežina, kupinjača, kopinje, rbida, maljuga, robidnica
  • Zastupljena je u svim krajevima svijeta, a pretpostavlja se da je porijeklom iz Evrope i Azije

Kupina u prehrani:

  • Plod kupine sadrži eterično ulje, tanin i pektin, jantarnu, jabučnu, oksalnu, mliječnu, salicilnu kiselinu i veliku količini vitamina C (na 100 g kupina čak 21 g C vitamina)
  • Vrlo je bogata vlaknatom tvari, a sadrži željezo (što je osobito važno uprve dvije godine života, te kod trudnica, dojilja te u pubertetu i klimakteriju) i kalcij
  • Laboratorijski testovi upućuju na moćno antioksidacijsko djelovanje, te smanjenje stvaranja LDL kolesterola tkz. lošeg. Nije međutim istraženo kakav antioksidacijski učinak imaju smrznute kupine, što je značajan podatak s obzirom da im je vijek trajanja u svježem stanju vrlo kratak
  • Sok od kupina sadrži betaine, koji potiču rad jetrenih stanica, te štite jetru i žučne putove od raznih tegoba.
  • Osim ploda upotrebljavaju se korijen (oguliti koricu i osušiti je na suncu) i list koji imaju veliku količinu tanina koji ima stežuće djelovanje, te se koristi kod dizenterije (težih proljeva)
  • Sakupljaju se mladi i nježni listovi i gornji cvjetni vrhovi, od travnja do kraja svibnja
  • Nekada se smatralo da jedenje plodova sprječava povraćanje

Proizvodnja kupine na okućnicama se proširila i na veće nasade jer je rentabilna. Troši se i prodaje kao svježe voće, a postoji mogućnost smrzavanja, konzerviranja i proizvodnje voćnih vina.

U dobre osobine uzgoja i prerade kupine možemo ubrojiti:

  • Kupina vrlo rano počinje rađati već u drugoj ili trećoj godini po sadnji. Po jednom hektaru može dati 5 – 15 tona ploda. Plodovi kupine mogu biti krupni i doseći težinu i veću od pet grama.
  • Plodovi sadrže vitamine, željezo, magnezij, fosfor, kalcij, šećere, tanin, pektine, boju. Sve je to korisno za rekonvalescente, djecu i starije osobe.
  • Kupina sazrijeva kada nema drugih poslova u polju u tijeku srpnja – kolovoza, pa je pogodno vrijeme za berbu.
  • Relativno visoka cijena ploda i relativno visoki prinosi čine tu kulturu zanimljivom i s dohodovnog stajališta.
  • Cvijet kupine je odlična pčelinja paša, a listovi se mogu sušiti (posebice kod divlje kupine) za dobar, aromatičan čaj za uklanjanje tegoba mokrenja i probave. Sušeni listovi upotrebljavani za čajeve poznati su već u staroj Grčkoj.

U nepovoljne osobine kupine mogli bi ubrojiti:

  • Plodovi ne zriju istovremeno. Vrijeme berbe je produljeno i do trideset dana.
  • Plodove treba brati vrlo često, svaki treći dan ili najkasnije jednom tjedno. Dozrijevanje s čestim branjem plodova je povoljno za potrošnju u svježem stanju, kada i prijevoz mora biti brz. Često branje plodova je nepovoljno za preradu u vino.
  • U svrhu prerade u vino način povremene berbe je nepovoljan te treba odrediti pravi čas berbe. Crna boja ploda nije istovremeno znak zrelosti ploda. Javlja se prije tehnološke zrelosti. Berba se obavlja obično poslije podne, predvečer.

Svježa kupina sastoji se od:

  • vode oko 87.5%
  • ekstrakta 6.8%
  • celuloze 1.5%
  • šećera kao invert oko 5.7%
  • kiselina, kao jabučna 1.3%
  • pektina 1.5%
  • pepela 0.5%

U tehnološkom smislu kupina sadrži oko 5% koštica – sjemenki, a od 100 kg ploda može se dobiti soka:

  • na ručnoj preši 62-65%
  • hidrauličkoj preši 68-72%
  • modernim prešama 80-85%

Gustoća dobivenog soka kreće se između 35 i 50°Oe. Kupina je pogodna za proizvodnju težih vina, analognih tzv. medicinskim vinima. Upotrebljava se za slabokrvne, rekonvalescente te starije osobe. Vino od kupine sadrži mnogo provitamina A, P, E. Osim toga cijelu grupu vitamina B, folnu kiselinu, H vitamin (biotin), K5, niacin. Svježi sok sadrži dostatne količine vitamina C. Osim široke skupine vitamina, kupina sadrži i važne mineralne tvari osobito željezo, magnezij, kalcij, kalij, cink, molibden, mangan.

Izvori:

http://www.vinogradarstvo.hr/

http://vinarija.com

Pročitajte još i ovo...

Svečano je otvorena prva butelja Portugisca Plešivica

U organizaciji udruge Portugizac Plešivica, pod pokroviteljstvom Zagrebačke županije, Grada Jastrebarsko te uz podršku Turističke zajednice Zagrebačke županije i Turističke zajednice grada Jastrebarsko, svečano...

Izradite predivne božićne ukrase

Ono što je najljepše od svega, njih možete izraditi u krugu svojeg doma, sa svojom obitelji, posebno djecom, koja će se tome veseliti više...

Zapečeni pileći batak s porilukom – mala improvizacija koja se pretvorila u pravu poslasticu!

Uspješno je odrađen još jedan posao u kuhinji. Jelo je nahvaljeno, sve dok Mali šef nije pojeo sav pire krumpir, a ostatak mesa je...

Povezani članci

Suharak

je u ranije korištenoj vinogradarskoj literaturi korišten naziv za prezrelo grožđe sa smežuranim (prosušenim) prezrelim bobicama. Iz suharka se proizvode kvalitetna i vrhunska vina s...

Tunis

proizvede godišnje prosječno od 320.000 (u 2001.) do 468.000  hl vina (1999.), i od 500.000  dt (u razdoblju 1986.-1995.) do 800.000 dt (u 2000. godini)...

Maroko

Prema podacima OIV-a u petgodišnjem razdoblje 1996.-2000. pod vinovom lozom je bilo 50.000 ha, proizvodilo se je godišnje 2.606.000 dt grožđa i oko 280.000...