Suha i polusuha vina

Otkrivena tajna Coca-Cole?

Tajna najpopularnijeg bezalkoholnog pića na svijetu možda je otkrivena! Čini se da je nakon 125 godina objavljen popis sastojaka Coca-Cole. Internetska stranica Thisamericanlife.org objavila...

Svečano je otvorena prva butelja Portugisca Plešivica

U organizaciji udruge Portugizac Plešivica, pod pokroviteljstvom Zagrebačke županije, Grada Jastrebarsko te uz podršku Turističke zajednice Zagrebačke županije i Turističke zajednice grada Jastrebarsko, svečano...

Stiže nam prvo mlado vino ovogodišnje berbe – Portugizac Plešivica!

Udruga Portugizac Plešivica i ove će godine, uz nadolazeće poznate manifestacije, predstaviti prepoznatljivu robnu marku u duhu zagrebačke tradicije. Prva degustacija već je ove...

Listopad u znaku borbe protiv karcinoma dojke

Na press konferenciji u Verde brunch & caffu u Zagrebu , predstavnici dm-a, udruge P.I.N.K. life te lifestyle tjednika Story predstavili su aktivnosti za...

Volite li putovati – onda su za Vas Tefal plastične posude za na put!

Predstavljamo Tefal plastične posude koje su namijenjene za one koje vole putovati i koji uvijek uz sebe vole imati svoju omiljenu šalicu kave ili...

Suho vino je oznaka tipa vina prema sadržaju neprevrela šećera. S enološkog stajališta, suha su vina ona u kojima je sadržaj neprevrela šećera manji od 2 g/l, jer, su ona biološki (u pogledu refermentacije, ali i nekih drugih štetnih pretvorbi) stabilna.

Zakonom i Pravilnikom o vinu (kako kod nas, tako i u drugim zemljama koje su donijele takve propise), najčešće se kod bijelih, ružičastih, crnih, biser i gaziranih te žutih vina u skupinu suhih uvrštavaju vina s najviše 4 g/l neprevrela šećera. Ako je ukupna kiselost vina (koja se u nas iskazuje kao vinska kiselina i njen sadržaj, Pravilnikom o proizvodnji vina NN 2/2005, propisuje na najmanje 4 i najviše 14 g/l) uvećana za 2 g/l, tada se među suha vina može svrstati i vino koje sadrži više od 4 g/l šećera (ali ne više od 9 g/l).

Suha alkoholizirana vina su ona koja sadrže od 6 do 40 g/l neprevrela šećera, a suha aromatizirana vina ona kod kojih je taj sadržaj do 50 g/l. Kod pjenušavih vina taj se sadržaj u raznim klasifikacijama različito propisuje (od 0 do 15 ili od 0 do 50 g/l). Klasifikacije koje u suha pjenušava vina uvrštavaju pjenušce sa sadržajem šećera od 0 do 50 g/l obično ovaj tip vina dalje dijele u brut (najviše do 15 g/l), ekstra suha (od 15 do 25 g/l) i suha (s više od 25 pa do 50 g/l neprevrela šećera). U takvim klasifikacijama u polusuha pjenušava vina se uvrštavaju ona koja sadrže od 50 do 80 g/l neprevrela šećera, a tip poluslatkoga pjenušavog vina se ni ne predviđa.

Polusuho vino je oznaka tipa vina prema sadržaju neprevrela šećera. U tip polusuhih vina mogu se svrstati ona vina kod kojih je ukupna kiselost uvećana za 10 g/l s tim da u njima sadržaj šećera može biti i veći od 12 g/l, ali ne smije biti iznad 18 g/l.

Izvor: Vinopedia

Prethodni članakCrvena ili crna vina
Sljedeći članakStolno vino

Pročitajte još i ovo...

Svečano je otvorena prva butelja Portugisca Plešivica

U organizaciji udruge Portugizac Plešivica, pod pokroviteljstvom Zagrebačke županije, Grada Jastrebarsko te uz podršku Turističke zajednice Zagrebačke županije i Turističke zajednice grada Jastrebarsko, svečano...

Pohani lungić u umaku od buće

Ovo jelo bit će dilema mnogih rasprava, jer najukusniji i najmekši dio svinjskog mesa nije uobičajeno pripremati na ovaj način. Ali neke namirnice moram...

Izradite predivne božićne ukrase

Ono što je najljepše od svega, njih možete izraditi u krugu svojeg doma, sa svojom obitelji, posebno djecom, koja će se tome veseliti više...

Povezani članci

Suharak

je u ranije korištenoj vinogradarskoj literaturi korišten naziv za prezrelo grožđe sa smežuranim (prosušenim) prezrelim bobicama. Iz suharka se proizvode kvalitetna i vrhunska vina s...

Tunis

proizvede godišnje prosječno od 320.000 (u 2001.) do 468.000  hl vina (1999.), i od 500.000  dt (u razdoblju 1986.-1995.) do 800.000 dt (u 2000. godini)...

Maroko

Prema podacima OIV-a u petgodišnjem razdoblje 1996.-2000. pod vinovom lozom je bilo 50.000 ha, proizvodilo se je godišnje 2.606.000 dt grožđa i oko 280.000...