Badem

Otkrivena tajna Coca-Cole?

Tajna najpopularnijeg bezalkoholnog pića na svijetu možda je otkrivena! Čini se da je nakon 125 godina objavljen popis sastojaka Coca-Cole. Internetska stranica Thisamericanlife.org objavila...

Svečano je otvorena prva butelja Portugisca Plešivica

U organizaciji udruge Portugizac Plešivica, pod pokroviteljstvom Zagrebačke županije, Grada Jastrebarsko te uz podršku Turističke zajednice Zagrebačke županije i Turističke zajednice grada Jastrebarsko, svečano...

Stiže nam prvo mlado vino ovogodišnje berbe – Portugizac Plešivica!

Udruga Portugizac Plešivica i ove će godine, uz nadolazeće poznate manifestacije, predstaviti prepoznatljivu robnu marku u duhu zagrebačke tradicije. Prva degustacija već je ove...

Listopad u znaku borbe protiv karcinoma dojke

Na press konferenciji u Verde brunch & caffu u Zagrebu , predstavnici dm-a, udruge P.I.N.K. life te lifestyle tjednika Story predstavili su aktivnosti za...

Volite li putovati – onda su za Vas Tefal plastične posude za na put!

Predstavljamo Tefal plastične posude koje su namijenjene za one koje vole putovati i koji uvijek uz sebe vole imati svoju omiljenu šalicu kave ili...

(Prunus dulcis, syn. Prunus amygdalus) je biljka iz porodice ruža (Rosaceae). Biljka je drvenasta (dosegne visinu 4-9 m) s bijelo-ružičastim cvjetovima i koštuničavim plodovima. Potječe s Bliskog Istoka, gdje je kultiviran još u starom vijeku (3000-2000 p.n.e.) i raširen po cijelom Sredozemlju.

Postoje dvije osnovne podvrste: gorki badem (koristi se u alternativnoj medicini) i slatki badem (koristi se za prehranu, posebno kod izrade kolača).

Svjetska proizvodnja badema se kreće oko 1,7 miliona tona, a rekordna proizvodnja 2002. je iznosila 1,85 miliona tona (procjena FAO). Najveći proizvođači su Sjedinjene Američke Države, Grčka, Iran, Italija i Maroko. Proizvodnja u SAD je koncentrirana u Kaliforniji.

Izvor: Wikipedia

Od ovog se voća proizvodi bademov sirup, te bademovo ulje. Ono se prodaje u ljekarnama, a to je tekućina ugodna okusa, koja ublažava lakše upale probavnog sustava.

Badem se uzgaja više od 35 stoljeća, a njegovi plodovi dozrijevaju samo pod toplim suncem juga. Neki vjeruju da je drvo badema, u Europu iz Kine donio Marko Polo. Ipak, vjerojatnije je da je badem potekao u Siriji, odakle je proširen u Grčku. Rimljani su ga dalje širili i to pod imenom “grčki orah”.

Badem (lat. Prunus amygdalus), je drvo koje naraste do četiri metra visine, a listovi su mu dugi i šiljati. Cvate ružičastim cvjetovima već od siječnja. Postoje mnoge vrste koje se međusobno razlikuju po obliku i po okusu, slatkom ili gorkom. Dok se slatki badem koristi u prehrani, iz gorkih sorti se proizvode različiti bademovi ekstrakti.

Badem u tijelu čovjeka ne stvara kiselu reakciju. Osim toga, u njemu je dobro balansiran spoj hranjivih tvari, tako da je poznat kao najzdraviji i najcjelovitiji orašasti plod, slično jabuci među voćem. Bademi su izvor vitamina E, a tijelo ovaj vitamin najbolje apsorbira upravo iz badema.

Ova činjenica je utoliko važna za one koji žele imati mišiće, jer vitamin E djeluje preventivno na moguća istezanja mišića i upale prije i poslije treninga. Nekoliko badema dnevno biće sasvim dovoljno da što prije i bezbolnije uočite rezultate napornog treninga.

U bademu nalazimo i mnoge vitamine B kompleksa, te brojne minerale, od kojih izdvajamo kalcij, kojim je badem osobito bogat. Njegove se hranjive tvari, osobito bjelančevine, idealno nadopunjuju sa onima iz žitarica i mahunarkama.

Gorki badem sadrži cijanovodičnu kiselinu, vrlo jak otrov, te se zabranjuje svaki pokušaj korištenja oralnim putem. U vanjskoj upotrebi, pripremljen u obliku vrućih obloga i kupki, ublažuje bol, osobito migrenu, bolove bubrega i jetre, reumu i žgaravicu.

Od slatkog badema koriste se plod, listovi i kora. Listovi i ljuske potiču rad jetre i smiruju kašalj, a kora osim toga služi i kao sredstvo protiv crijevnih parazita, povišene tjelesne temperature, a pospješuje i lučenje urina. Slatki badem je ukusan i hranjiv kao dodatak kolačima, pržen u šećeru i slično.

Od ovog se voća proizvodi bademov sirup, te bademovo ulje. Ono se prodaje u ljekarnama, a to je tekućina ugodna okusa, koja ublažava lakše upale probavnog sustava, a posebno ga preporučuju djeci protiv glista. U vanjskoj primjeni, ulje od slatkih badema korisno je protiv svrbeža, opeklina, crvenog vjetra, te površinskih upala.

Izvor: http://www.mojezdravlje.net

Prethodni članakLješnjak
Sljedeći članakMarelica

Pročitajte još i ovo...

Svečano je otvorena prva butelja Portugisca Plešivica

U organizaciji udruge Portugizac Plešivica, pod pokroviteljstvom Zagrebačke županije, Grada Jastrebarsko te uz podršku Turističke zajednice Zagrebačke županije i Turističke zajednice grada Jastrebarsko, svečano...

Izradite predivne božićne ukrase

Ono što je najljepše od svega, njih možete izraditi u krugu svojeg doma, sa svojom obitelji, posebno djecom, koja će se tome veseliti više...

Pohani lungić u umaku od buće

Ovo jelo bit će dilema mnogih rasprava, jer najukusniji i najmekši dio svinjskog mesa nije uobičajeno pripremati na ovaj način. Ali neke namirnice moram...

Povezani članci

Limelon – nova sorta voća na europskom tržištu

Posebna sorta dinje s visokim sadržajem šećera i blagim okusom limete brzo je postala popularna na europskom tržištu. Nizozemska tvrtka HillFresh na europsko je tržište...

Na pomolu banane s jestivom korom ili rođak dosadašnje s čudnim okusom

Dok su Japanci uzgojili bananu s jestivom korom, bananama kakve znamo prijeti istrebljenje zbog zloćudnih gljivica, tzv. Tropical race 4. Pa, ako je banana...

Tamarind

Tamarind je dugoživuće, srednje visoko, grmoliko stablo, koje dosegne visinu 12,1-18,3 metara. Listovi su zimzeleni, svijetlozelene boje, eliptična oblika. Obično su manji od 5...