Kaki

Otkrivena tajna Coca-Cole?

Tajna najpopularnijeg bezalkoholnog pića na svijetu možda je otkrivena! Čini se da je nakon 125 godina objavljen popis sastojaka Coca-Cole. Internetska stranica Thisamericanlife.org objavila...

Svečano je otvorena prva butelja Portugisca Plešivica

U organizaciji udruge Portugizac Plešivica, pod pokroviteljstvom Zagrebačke županije, Grada Jastrebarsko te uz podršku Turističke zajednice Zagrebačke županije i Turističke zajednice grada Jastrebarsko, svečano...

Stiže nam prvo mlado vino ovogodišnje berbe – Portugizac Plešivica!

Udruga Portugizac Plešivica i ove će godine, uz nadolazeće poznate manifestacije, predstaviti prepoznatljivu robnu marku u duhu zagrebačke tradicije. Prva degustacija već je ove...

Listopad u znaku borbe protiv karcinoma dojke

Na press konferenciji u Verde brunch & caffu u Zagrebu , predstavnici dm-a, udruge P.I.N.K. life te lifestyle tjednika Story predstavili su aktivnosti za...

Volite li putovati – onda su za Vas Tefal plastične posude za na put!

Predstavljamo Tefal plastične posude koje su namijenjene za one koje vole putovati i koji uvijek uz sebe vole imati svoju omiljenu šalicu kave ili...

Ako zagrizete voćku koja je izgledom nalik na hibrid između jabuke i rajčice – a pri tome vam se lice savije u gorku grimasu, sigurno ste zagrizli nezreli kaki!

Podrijetlo i sorte

Kaki, lat. Diospyros kaki Linn., još se naziva i japanska jabuka, a u prijevodu znači “hrana bogova”. Podrijetlom je iz Kine, gdje se uzgaja stoljećima, a postoji više od dvije tisuće različitih sorti. Proširio se na Koreju i Japan gdje su stvorene i nove sorte. U devetnaestom stoljeću prenesen je u mnoge druge zemlje, a tako je dospio i u Europu, gdje uspijeva u područjima blage sredozemne klime. Kaki je nacionalna voćka u Japanu.

Oblik ploda ovisi o sorti, a može biti više ili manje okrugao, plosnatiji ili izduženiji; težine je od tridesetak grama do pola kilograma. Boja ploda kreće se od žuto-narančaste pa do tamno narančasto-crvene. Opna ploda je prozirna, a ispod nje krije se mekano meso. Najbolji je onaj plod koji je pod rukom mekan. Tvrdi plodovi mogu za nekoliko dana sazrijeti ukoliko se drže na sobnoj temperaturi.

Kaki se mogu svrstati u dvije skupine ovisno o prisutnosti tanina i adstringentnom djelovanju:

– biljke sa adstringentnim plodovima (sorte Eureka, Hachiya, Honan Red, Saijo, Tamopan, Tanenashi, Triumph; biljke sa adstringentnim plodovima bez koštica – Chocolate, Gailey, Hyakume, Maru, Nishimura Wase) i
– biljke sa ne-adstringentnim plodovima (Fuyu ili Fuyugaki, Gosho ili Giant Fuyu ili O’Gosho, Imoto, Izu, Jiro, Maekawajiro, Okugosho, Suruga).

Ne-adstringentna sorta fuyu, sve više dobiva na popularnosti, a jede se kada je plod tvrd, kao jabuka.

Berba i čuvanje

Bere se od listopada, kada dostigne punu obojenost, no može se ostaviti na stablu dok ne poboljša kvalitetu i postane mekan. U svakom slučaju, za jelo će dozrijeti i kada se pobere te pohrani na sobnoj temperaturi, a za to mu je potrebno oko tjedan dana. Na tržištu se mogu pronaći već krajem rujna, ali im je sezona tokom studenog i prosinca.

Kod kupnje potrebno je odabrati lijepe, neoštećene plodove, sa kratko podrezanom peteljkom. Iako je plod relativno tvrd kod berbe, kora se lako oštećuje pa se njime treba pažljivo rukovati. Žute fleke na površini kakija ukazuju da je pobran prije dostizanja optimalnog stupnja za berbu. Zreli, tvrdi plodovi mogu se čuvati u hladnjaku oko mjesec dana, smrznuti plodovi čuvaju se od 6-8 mjeseci. Jednom dozreli plodovi, vrlo se brzo kvare, te ih je potrebno odmah konzumirati.

Kaki u prehrani

Kaki se jede kad je skroz dozrio i intenzivne je boje, konzistencija mu je tada mekana, poput želea. Okusom je blizak vrlo slatkoj marelici sa glatkom, skliskom teksturom.

Od ploda kakija može se pripremiti sok, sirup i džem, ili se može koristiti u voćnim salatama, sladoledima, bolama. Neke se sorte koriste kao sastojak torta, kolača, muffins-a i pudinga.

Adstringencija se može ukloniti ukoliko se plodovi tretiraju ugljičnim dioksidom ili alkoholom, ali se najlakše uklanja kada se plodovi preko noći zamrznu, te ostave da se otope slijedećeg dana, tako da i sam plod omekša.

Kaki se može sušiti, i to oljušten ili sa korom. Adstrigentne sorte kakija najčešće se ljušte pa suše, te razvijaju slatku, nježnu konzistenciju.

Manje je poznato da se svježi i sušeni listovi kakija mogu koristiti za pripremu čaja, a fermentirani plodovi mogu se destilirati i dati rakiju.

Nutritivna svojstva

Energetska vrijednost 100 g kakija iznosi oko 80 kcal, od čega 95% dolazi od ugljikohidrata, ostalo od proteina te masnoća u tragovima. Tako je u 100 g kakija, prisutno oko 19 g ugljikohidrata, to su glukoza i fruktoza u gotovo jednakom omjeru, te mala količina saharoze, dok kora i pulpa kakija sadrže oko 3,6 g vlakna te predstavljaju dobar izvor vlakna. Proteina ima tek 0,6 g, ali zanimljivo, njihov aminokiselinski sastav je odličan. Kaki sadrži relativno veliku količinu beta karotena i beta kriptoksantina, te vitamina C, umjerenu količinu vitamina B6, a od minerala je vrlo bogat izvor mangana (0,4 mg), bakra (0,1mg) i kalija (161 mg). Kaki također sadrži polifenole koji djeluju antioksidantski.

Kaki se preporučuje kod konstipacije, gastroenteritisa, poremećaja probave hrane i kod crijevnih upala. Neki smatraju da je dobro sredstvo za jačanje živčanog sustava i jetre.

Jedna studija objavljena u Journal of Nutrition 1998 godine, provedena na životinjskom modelu ukazuje da bi kaki mogao povoljno djelovati na metabolizam kolesterola i lipida. Druga studija objavljena u European Journal of Cancer Prevention, 2002. godine, također na životinjskom modelu, pokazuje da neke bioaktivne tvari iz kakija posjeduju antimutagenska svojstva.

Izvor: Nutricionizam

Prethodni članakJarebika
Sljedeći članakKarambol

Pročitajte još i ovo...

Svečano je otvorena prva butelja Portugisca Plešivica

U organizaciji udruge Portugizac Plešivica, pod pokroviteljstvom Zagrebačke županije, Grada Jastrebarsko te uz podršku Turističke zajednice Zagrebačke županije i Turističke zajednice grada Jastrebarsko, svečano...

Pohani lungić u umaku od buće

Ovo jelo bit će dilema mnogih rasprava, jer najukusniji i najmekši dio svinjskog mesa nije uobičajeno pripremati na ovaj način. Ali neke namirnice moram...

Izradite predivne božićne ukrase

Ono što je najljepše od svega, njih možete izraditi u krugu svojeg doma, sa svojom obitelji, posebno djecom, koja će se tome veseliti više...

Povezani članci

Limelon – nova sorta voća na europskom tržištu

Posebna sorta dinje s visokim sadržajem šećera i blagim okusom limete brzo je postala popularna na europskom tržištu. Nizozemska tvrtka HillFresh na europsko je tržište...

Na pomolu banane s jestivom korom ili rođak dosadašnje s čudnim okusom

Dok su Japanci uzgojili bananu s jestivom korom, bananama kakve znamo prijeti istrebljenje zbog zloćudnih gljivica, tzv. Tropical race 4. Pa, ako je banana...

Tamarind

Tamarind je dugoživuće, srednje visoko, grmoliko stablo, koje dosegne visinu 12,1-18,3 metara. Listovi su zimzeleni, svijetlozelene boje, eliptična oblika. Obično su manji od 5...