Šljiva

Otkrivena tajna Coca-Cole?

Tajna najpopularnijeg bezalkoholnog pića na svijetu možda je otkrivena! Čini se da je nakon 125 godina objavljen popis sastojaka Coca-Cole. Internetska stranica Thisamericanlife.org objavila...

Svečano je otvorena prva butelja Portugisca Plešivica

U organizaciji udruge Portugizac Plešivica, pod pokroviteljstvom Zagrebačke županije, Grada Jastrebarsko te uz podršku Turističke zajednice Zagrebačke županije i Turističke zajednice grada Jastrebarsko, svečano...

Stiže nam prvo mlado vino ovogodišnje berbe – Portugizac Plešivica!

Udruga Portugizac Plešivica i ove će godine, uz nadolazeće poznate manifestacije, predstaviti prepoznatljivu robnu marku u duhu zagrebačke tradicije. Prva degustacija već je ove...

Listopad u znaku borbe protiv karcinoma dojke

Na press konferenciji u Verde brunch & caffu u Zagrebu , predstavnici dm-a, udruge P.I.N.K. life te lifestyle tjednika Story predstavili su aktivnosti za...

Volite li putovati – onda su za Vas Tefal plastične posude za na put!

Predstavljamo Tefal plastične posude koje su namijenjene za one koje vole putovati i koji uvijek uz sebe vole imati svoju omiljenu šalicu kave ili...

(lat. prunus domestica, prunus instititia) vrsta je voća koja raste na drvetu, ima okrugli ili ovalni plod. Plave, crvene ili žute je boje (ovisno o vrsti). Meso ploda je slatko, žućkaste boje s košticom u sredini.

Filogenetski promatrano, šljiva pripada istom rodu (Prunus) u koji spadaju i bjelošljiva , badem, breskva, marelica, višnja , lovorvišnja , trešnja i džanarika koji kao plod imaju košticu. Rod Prunus sadrži nekoliko podrodova, među kojima je i podrod Prunus, koji se dalje dijeli na tri sekcije: Prunus (šljive Starog Svijeta), Prunocerasus (šljive Novog Svijeta) i Armeniaca (marelice).

Podrod Prunus se od ostalih podrodova razlikuje po tome što ima usamljene terminalne i lateralne pupoljke, kao i glatku košticu. Ovakvo čisto morfološko razlikovanje podrodova ima praktični značaj, ali se u novijim filogenetskim istraživanjima pokazala mala taksonomska vrijednost takvih karaktera u rodu Prunus.

Crvenolisna šljiva (Prunus cerasifera), ponekad i mirobalana, poznata i pod imenom okruglica ranka ili ringlo, okruglica, trnošljiva je stablo iz roda Prunus potporodice Prunoideae čiji plod predstavlja voće. Plodovi se jedu svježi, i od njih se pravi pekmez i rakija. Plod joj je koštunica, duga 1-3 cm. Može biti okruglasta ili eliptična. Žuta je, crvena ili do gotovo crna. Plod je zreo počev od juna. Može se naći u divljini, ali postoji i domaća sorta.

Izvor: Wikipedia

Sočna i mirisna, ukusno slatka, šljiva se jede prirodna, kao pekmez ili u kolačima. Ipak, treba je uživati umjereno, zbog sorbitola i difenil-izatina, dviju supstanci, koje su poznate po svojim laksativnim djelovanjima… O bilo kojoj vrsti da se radi, šljiva je niskokalorično voće. Valja je jesti najviše zbog njenih nutritivnih svojstava: vitamina C (5 do 8 mg na 100 g, ovisno o kojoj se vrsti radi), magnezija, željeza i kalcija, a naročito je treba uzimati zbog velike količine kalija (240 mg na 100g). Šljiva nam daje i vlakna u značajnim količinama (2 g na 100 g). Ali, u slučaju unakrsne alergije, treba je svakako izbjegavati. To se posebno događa u kombinaciji s aspirinom, jer ona u sebi sadržava salicilnu kiselinu. Postoji više od 2 000 vrsta šljiva raznih boja (crne, crvene, blijedo-ljubičaste, žute). Postotak antioksidansa u njima varira ovisno o vrsti i mjestu uzgoja. To voće konzumira se svježe ili suho (takozvane suhe šljive) ili čak kao sok od suhih šljiva. Suhe šljive poznate su po svom laksativnom djelovanju, sadrže također antioksidanse i gomilu vitamina i minerala.

Protiv kolesterola i za čvrste kosti

Rezultati znanstvenih istraživanja, pokazuju da je konzumacija dvanaest šljiva dnevno kroz osam tjedana smanjila kolesterol – LDL («zločesti» kolesterol) kod osoba koje su već imale hiperkolesterolemiju. S istim ciljem su se radila ispitivanja za sveukupni kolesterol, ali nije se došlo do nekih značajnijih rezultata. Tek će nove studije na životinjama i ljudima omogućiti da se bolje utvrde sastojci koji se nalaze u svježoj i suhoj šljivi, a koji bi mogli imati učinkovito djelovanje na smanjenje kolesterola u krvi.

Jedna nedavna studija provedena na životinjama, pokazala je da konzumacija suhih šljiva povećava antioksidacijski kapacitet organizma i smanjuje neke faktore rizika raka debelog crijeva. Pokazalo se da su ekstrakti šljiva pomogli da se smanji razvijanje i inhibira proliferacija raznih kanceroznih stanica in vitro.

Neke studije su pokazale da se konzumacijom suhih šljiva prevenira smanjenje gustoće kostiju (koja je između ostalog uzrokovana i zbog manjka hormona) kod životinja. Konzumacija suhih šljiva mogla bi također imati učinkovito djelovanje i na zdravlje kostiju kod žena u menopauzi. S tim u vezi, jedna je studija pokazala da je svakodnevno uzimanje 100 g suhih šljiva (što je po prilici 12 suhih šljiva) kroz tri mjeseca znatno povećalo markere u krvi koji pokazuju povećanje gustoće kostiju.

Crijeva će vam biti zahvalna

Laksativni učinak suhih šljiva kao i soka od suhih šljiva vrlo je dobro poznat. Taj učinak pripisuje se između ostalog i jednoj supstanci koju sadržava suha šljiva, a to je dihidroksi-fenil izatin, koji stimulira peristaltiku crijeva. Osim toga, sorbitol (vrsta šećera) kao i neki sastojci fenola suhe šljive pripomažu tom laksativnom učinku. Konačno, kao i sva druga suha voća, tako i suhe šljive sadrže biljna vlakna koja se mogu pokazati vrlo učinkovitima u tretmanu konstipacije. Tako porcija od 25 g suhih šljiva (a to su otprilike 3 šljive), daje 5% od sveukupnog dnevnog unosa vlakana koji je za muškarce od 19 do 50 godina 25%, a za žene iste dobne skupine 7%.

Najvažnije hranjive tvari u šljivi su: željezo, vitamin B6, magnezij, kalij, mangan, bakar, vitamin B2, vitamin B3 i vitamin K.

Izvor: Agroburza

Prethodni članakRogač
Sljedeći članakTamariljo

Pročitajte još i ovo...

Svečano je otvorena prva butelja Portugisca Plešivica

U organizaciji udruge Portugizac Plešivica, pod pokroviteljstvom Zagrebačke županije, Grada Jastrebarsko te uz podršku Turističke zajednice Zagrebačke županije i Turističke zajednice grada Jastrebarsko, svečano...

Pohani lungić u umaku od buće

Ovo jelo bit će dilema mnogih rasprava, jer najukusniji i najmekši dio svinjskog mesa nije uobičajeno pripremati na ovaj način. Ali neke namirnice moram...

Otkrivena tajna Coca-Cole?

Tajna najpopularnijeg bezalkoholnog pića na svijetu možda je otkrivena! Čini se da je nakon 125 godina objavljen popis sastojaka Coca-Cole. Internetska stranica Thisamericanlife.org objavila...

Povezani članci

Limelon – nova sorta voća na europskom tržištu

Posebna sorta dinje s visokim sadržajem šećera i blagim okusom limete brzo je postala popularna na europskom tržištu. Nizozemska tvrtka HillFresh na europsko je tržište...

Na pomolu banane s jestivom korom ili rođak dosadašnje s čudnim okusom

Dok su Japanci uzgojili bananu s jestivom korom, bananama kakve znamo prijeti istrebljenje zbog zloćudnih gljivica, tzv. Tropical race 4. Pa, ako je banana...

Tamarind

Tamarind je dugoživuće, srednje visoko, grmoliko stablo, koje dosegne visinu 12,1-18,3 metara. Listovi su zimzeleni, svijetlozelene boje, eliptična oblika. Obično su manji od 5...