Trešnja

Otkrivena tajna Coca-Cole?

Tajna najpopularnijeg bezalkoholnog pića na svijetu možda je otkrivena! Čini se da je nakon 125 godina objavljen popis sastojaka Coca-Cole. Internetska stranica Thisamericanlife.org objavila...

Svečano je otvorena prva butelja Portugisca Plešivica

U organizaciji udruge Portugizac Plešivica, pod pokroviteljstvom Zagrebačke županije, Grada Jastrebarsko te uz podršku Turističke zajednice Zagrebačke županije i Turističke zajednice grada Jastrebarsko, svečano...

Stiže nam prvo mlado vino ovogodišnje berbe – Portugizac Plešivica!

Udruga Portugizac Plešivica i ove će godine, uz nadolazeće poznate manifestacije, predstaviti prepoznatljivu robnu marku u duhu zagrebačke tradicije. Prva degustacija već je ove...

Listopad u znaku borbe protiv karcinoma dojke

Na press konferenciji u Verde brunch & caffu u Zagrebu , predstavnici dm-a, udruge P.I.N.K. life te lifestyle tjednika Story predstavili su aktivnosti za...

Volite li putovati – onda su za Vas Tefal plastične posude za na put!

Predstavljamo Tefal plastične posude koje su namijenjene za one koje vole putovati i koji uvijek uz sebe vole imati svoju omiljenu šalicu kave ili...

Najnovija saznanja moderne znanosti otkrila su neke mehanizme djelovanja tvari kao što su elaginska kiselina, koje se u većim količinama nalaze u trešnjama, višnjama, jagodama i malinama, a upravo ta kemijska tvar smatra se snažnim antioksidansom koji sprječava oštećenje DNK stanice i time umanjuje mogućnosti oboljevanja od raka.

Trešnja kao biljka spada u obitelj ruža, a od uvijek postoji i njezina samonikla i divlja sestra. I ona daje plodove koji se mogu jesti, no od nje se više koristi sirovina u svrhu liječenja. Po svijetu je raznesena vjerojatno prije pojave čovjeka, no porijeklo vuče okolo Crnog mora. Vjeruje se kako “službeno” latinsko ime sortama višanja i trešanja, cerasus, dolazi od imena grada u Maloj Aziji, Kerasosa, oko kojega su one najobilnije uspjevale. Ako se zagrebe ispod površine engleskog jezika, može se vidjeti kako je jezična granica između višnje i trešnje vrlo blaga, što se i može opravdati ako uzmemo u obzir kako je višnja zapravo hibrid trešnje i divljeg grma sličnih, ali kiselih plodova.

Kao što je gastronomija kao umijeće spravljanja nove i ukusne hrane svoj zamah doživjela u doba Rimskog carstva, tako su upravo Rimljani zahvaljujući vojskovođi Luculu bolje upoznali ovu voćku koju je dotični donio iz Male Azije. Već tada se počela naveliko saditi, a njezina uporaba u kulinarstvu nije bila ograničena samo na slatka jela i deserte. Plinije Stariji piše u svojoj knjizi kako su Rimljani sadili čak 8 različitih sorti, iako je to naravno nesuporedivo s današnjih preko 900 sorti trešanja. Kada su doseljenici u 17. stoljeću počeli intenzivnije nastanjivati američki kontinent, Francuzi su bili ti koji su nove gradove utemeljavali nasadima trešnjinog drva.

Izvor : Sheportal.net

Prethodni članakBanana
Sljedeći članakJagoda

Pročitajte još i ovo...

Svečano je otvorena prva butelja Portugisca Plešivica

U organizaciji udruge Portugizac Plešivica, pod pokroviteljstvom Zagrebačke županije, Grada Jastrebarsko te uz podršku Turističke zajednice Zagrebačke županije i Turističke zajednice grada Jastrebarsko, svečano...

Izradite predivne božićne ukrase

Ono što je najljepše od svega, njih možete izraditi u krugu svojeg doma, sa svojom obitelji, posebno djecom, koja će se tome veseliti više...

Zapečeni pileći batak s porilukom – mala improvizacija koja se pretvorila u pravu poslasticu!

Uspješno je odrađen još jedan posao u kuhinji. Jelo je nahvaljeno, sve dok Mali šef nije pojeo sav pire krumpir, a ostatak mesa je...

Povezani članci

Limelon – nova sorta voća na europskom tržištu

Posebna sorta dinje s visokim sadržajem šećera i blagim okusom limete brzo je postala popularna na europskom tržištu. Nizozemska tvrtka HillFresh na europsko je tržište...

Na pomolu banane s jestivom korom ili rođak dosadašnje s čudnim okusom

Dok su Japanci uzgojili bananu s jestivom korom, bananama kakve znamo prijeti istrebljenje zbog zloćudnih gljivica, tzv. Tropical race 4. Pa, ako je banana...

Tamarind

Tamarind je dugoživuće, srednje visoko, grmoliko stablo, koje dosegne visinu 12,1-18,3 metara. Listovi su zimzeleni, svijetlozelene boje, eliptična oblika. Obično su manji od 5...